PULZO-REAKTIVNI POGON


 

 

Vrlo specifičan i interesantan vid reaktivnog pogona. Princip rada se u najkraćim crtama zasniva na naizmeničnim promenama pritiska u komori sagorevanja koja je sa jedne strane vezana za izduvnu cev, a sa druge strane vezana sa uvodnikom vazduha preko klapni koje se mogu otvarati samo ka unutra ( da usisaju vazduh) ali ne i ka spolja.

Motor se startuje tako što se inicijalna količina goriva dovede u komoru sagorevanja i upali se svećicom. Pritisak u tom momentu poraste, a klapne na spoju komore i uvodnika su zatvorene. Zbog toga produkti sagorevanja započinju svoj put kroz izduvnu cev ka atmosferi. Medjutim, pošto nigde nema oduška , produkti sagorevanja napuštajući komoru za sobom ostavljaju zonu smanjenog pritiska zbog čega se klapne iza uvodnika otvaraju i nova količina vazduha ulazi u vrelu komoru sagorevanja gde se u zoni povišene temperature pali u kontaktu sa gorivom ( petrolej,benzin) zbog čega pritisak ponovo raste, ponovo se zatvaraju klapne i čitav ciklus se ponavlja.

Kretanje se javlja kao posledica razlika sila nastalih dejstvom pritiska i podpritiska na zatvoreni odnosno otvoreni poprečni presek uvodnika.

Površina na koju deluje nadpritisak veća je kada su klapne zatvorene nego kada su otvorene pa tako i rezultantna sila deluje od izduvne cevi ka uvodniku i pokreće ceo motor napred.

Ovakav vid pogona prvu praktičnu primenu doživeo je krajem II s.r. kada su ga pripadnici vojske nacističke Nemačke koristili kao motor za pokretanje bespilotne letelice FAU-1 kojom su nasumice pogadjali London i izazivali značajne  materijalne štete, s obzirom da su bez ikave kontrole  padale po naseljenim mestima.

Civilne žrtve nisu bile toliko velike jer su napadi zbog malih brzina kretanja ovako pogonjenih letelica obično na vreme signalizirani, te su ih ljudi spremno dočekivali u skloništima.

Ovaj vid pogona brzo je napušten posle II s.r. zbog malih specifičnih potisaka, velike potrošnje goriva i izmedju ostalog i ogromne buke koju ovakvi motori stvaraju.

 

Ipak, pulzoreaktivni motori su još neko vreme posle toga bili primenjivani u avio modelarstvu za pogon vezanih modela, velikih brzina.

Ukoliko nekoga zanima malo ozbiljnija analiza onoga što se dešava kod pulzoreaktivnih motora onda treba da nastavi sa čitanjem ovog teksta upotrebom linka iznad.

Konstrukcija pulzoreaktivnog motora iz ugla i za potrebe modelara opisana je ovde.